AKCIJA crijep 1/1 do 20%
Seite drucken

Novosti

18.06.13

Orkanski vjetrovi više nisu iznimni fenomeni pojavljuju se sve češće i u sve kraćim razmacima.                                                          

                                                                             

Dakle, moramo se naučiti živjeti sa sve jačim olujama. A neki u Bosni i Hercegovini, posebno na obali gdje vladaju jake bure, odavno su to već i naučili. Ali na primjerima iz 2007. godine vidimo da se jak vjetar koji odnosi krov može danas dogoditi svakome od nas.

Koji su to krovovi najpodložniji jakim vjetrovima i kako se možemo zaštititi?

Slušajući i gledajući vijesti, zanimljivo je da se najveće štete pojavljuju na krovovima s nižim nagibima i na pokrovima velike površine, poput dugačkih limenih traka. Funkcionalnost i estetika se ne moraju međusobno isključivati, što dokazuju mnogi klasični kosi krovovi koji olujne dane najčešće podnose bez oštećenja. Kada se pokrivanje izvodi sa čvrstim pokrovom (npr. crijepom), u najgorem će se slučaju odvojiti samo pojedinačni crjepovi. Popravke se tada mogu vršiti u vlastitoj režiji. Ali, koji su glavni razlozi zašto će kosi krov s npr. 40° krovnog nagiba bolje izdržati teške oluje od ravnog krova s 4° ili 5° nagiba?

1. Podpritisak, koji nastaje kod takvih opterećenja vjetrom, kod "ljuskastih" pokrova koji se preklapaju lako može izaći. Vjetar će lagano podići crjepove koji se nakon toga ponovo vraćaju u svoj prvobitni položaj. Za potpunu sigurnost se na položajima izloženijim vjetru crjepovi mogu dodatno osigurati bočnim spojnicama.

Kod pokrova koji su učvršćeni na daščanu oplatu ili kod materijala s velikom površinom ovo nije moguće. Upravo suprotno. Oni će djelovati poput velikog jedra na vjetru. Usisne sile koje pri tome nastaju mogu biti tako velike da se često podigne cijela konstrukcija (oplata, letve, izolacija).

2. Kosi krov već na temelju aerodinamike ima bitnu prednost. Što je kosina veća to će biti i pritisna sila na stranu koja je okrenuta vjetru. Sile vjetra slomit će se na sljemenu. Usisne sile na strani koja je suprotna vjetru u ovom će slučaju biti vrlo male. Funkcija je slična krovnom spojleru na autu. Kod nižih krovnih nagiba sile vjetra će se bitno manje slamati. Zbog toga će usisno djelovanje biti jače, a pokrovni materijal će se podići.

Krov s nižim nagibom pri jakom će se vjetru ponašati vrlo nestabilno. Oluja će imati malu površinu na kojoj može pritisnuti krov, ali ako se strujanje skupi iza sljemena, nastat će podpritisak (usis) koji podiže avione i krovove. Fizikalni zakon koji opisuje tu pojavu zove se "Bernoullijev princip".

Morat ćemo se naviknuti na orkanske oluje. Slijedeća statistika (vidi sliku) njemačkog osiguravajućeg društva jasno pokazuje taj trend.

 

 

 

Ali, pažljivim projektiranjem naših stambenih objekata i infrastrukture mogu se jako ograničiti negativna djelovanja.

                                           

Centrala

Bramac pokrovni sistemi d.o.o

Buzinski prilaz 10

10 010 Zagreb

Hrvatska

Tel: +385 (0) 1 65 94 200

Fax: + 385 (0) 1 65 94 233

e-mail: info-hr(at)bramac.com

Web: bramac.hr

Za Vas smo dostupni telefonom: od ponedjeljka do petka od 8:00- 16:00 h besplatni info telefon: 0800 0401

Upit preko kontaktnog obrasca